Premda su pri spominjanju najvećega hrvatskog poluotoka prve asocijacije vjerojatno more i dobra hrana, može se tamo naći ponešto i za ljubitelje snijega, odnosno one koji po snijegu vole osvajati vrhove! Žbevnica, najzapadniji hrvatski vrh, viši od 1000 metara, nalazi se u zapadnoj Ćićariji, planinskome masivu koji je svojim većim dijelom smješten u Istri. Planinarski uspon počinje iz maloga mjesta Brest, a na brdu je moguće i prenoćiti jer se ondje nalazi planinarsko sklonište kojim upravlja planinarsko društvo iz Umaga. Međutim, ako planirate prenoćiti, potrebno se unaprijed najaviti. Premda ga više volim posjetiti ljeti, sa samoga vrha pruža se nevjerojatan pogled na tri države koji vam teško mogu opisati… morat ćete posjetiti Žbevnicu i sami to doživjeti!
Nakon uspona na Žbevnicu po snijegu, valja se spustiti u
Hum i zagrijati tamošnjom biskom! Hum je, osim po činjenici da se često spominje u kontekstu najmanjega grada na svijetu, poznat i po smotri domaćih rakija koja se ondje održava u jesen.
Rutu, običnu
travaricu ili – meni najdražu –
medicu, ma koju god odabrali, nećete pogriješiti!
Na putu do Huma, krije se još jedna prirodna ljepota koju nikako ne smijete propustiti tijekom posjeta Istri: napušteno
selo Kotli, poznato po starim vodenicama i slapovima rijeke Mirne koji se spuštaju kroz selo, tvoreći u kamenu kotlaste udubine po kojima je selo i dobilo ime. Ostaci starih mlinova, kojih je nekad duž cijeloga toka
Mirne bilo šezdesetak, još su tamo, a samo je selo zaštićeno kao kulturno dobro.
Slijedeći rijeku Mirnu doći ćete i u
Livade, mjesto upisano u kartu svakog pravog gurmana. Tijekom cijele godine ondje se mogu probati najraznovrsnija jela od tartufa pronađenih u stoljetnoj
motovunskoj šumi, nekadašnjem mletačkom rasadniku hrasta lužnjaka od kojega su građene mletačke galije.