Tradicionalna istarska tjestenina

Prema tom receptu, tjestenina se izrađivala od pšeničnog brašna, jaja i vode i služila se s mesom peradi. Taj je podatak manje poznat iako je tjestenina danas jedan od najznačajnijih simbola mediteranske kuhinje pa tako i one istarske.

U Istri je težački život starih Istrijana najviše obilježio gastronomiju i jela koja se od davnina spravljaju na poluotoku. Među tim izvornim jelima važno mjesto oduvijek je imala tradicionalna istarska tjestenina koja je na putu iz Italije prema Istri mijenjala svoje oblike i nazive. Od bijelog brašna, zrna soli, malo vode, a ponekad i domaćeg jaja, uz puno ljubavi i umješnosti izrađivala se tada, kao i danas, domaća istarska pašta.

Pasutice, lazanje, fidelini, ravijoli, makaruni, rigationi samo su neke od tjestenina koje se izrađuju u Istri, no najpoznatiji i najtraženiji u sjeverozapadnoj Istri su fuži, pljukanci i njoki od krumpira.

Od brašna, soli, jaja i vode umijesi se glatko tijesto, tanko razvalja i izreže na rombove širine 3 do 4 cm. Nakon toga se pomoću štapića jedan kraj romba ovije oko drugog i pritisne kako bi se zalijepio. Kad se fuži oblikuju, skuhaju se u slanoj vodi. U Istri se najčešće poslužuju uz žgvacet od domaće kokoške, razne gulaše te umak od tartufa ili šparoga.

Prema izvornom receptu pljukanci se pripremaju od brašna, vode i malo soli tako da se brašno s mrvicom soli dobro umiješa i podlijeva vrućom vodom dok ne postane kompaktno. Zatim se tijesto trga na manje komade i protrlja među pobrašnjenim dlanovima kako bi dobilo oblik vretena. Pljukanci se kuhaju u slanoj kipućoj vodi i poslužuju uz razne gulaše, umake od tartufa i šparoga ili ribe.