Bujna
Motovunska šuma zagolicat će vašu maštu ponajviše zbog tla u kojem se stvara neobična veza
tartufa i korjenja gordih hrastova. No, ne samo zbog toga.
Uz nju se veže i priča o istarskom
divu Velom Joži koji je prema legendi živio u okolici
Motovuna. Legendu je koristio i hrvatski pisac
Vladimir Nazor – u jednoj maštovitoj epizodi njegove priče Veli Jože divovi su tijekom sukoba s vitezovima i njihovom vojskom pometali neprijatelje cerovima iz Motovunske šume.
Kroz povijest su zbog Motovunske šume pisani posebni zakoni i osnivane komisije za njenu zaštitu. Mletačka republika izgradila je kanale za regulaciju opskrbe vodom te na snažnim deblima iz ove šume izgradila brojne venecijanske palače.
Motovunska šuma posljednji je ostatak autohtonih nizinskih šuma koje se nazivaju longoze. Riječ je o ekosustavima s tvrdim listopadnim drvećem nastalim u riječnim dolinama i ravnicama mediteranskog primorja gomilanjem pijeska što nanose rijeke koje teku prema moru.
Longoze su nekad postojale u dolinama Neretve u
Hrvatskoj te Poa i Rhone, a do danas su se, osim u
Istri, očuvale na samo još dva mjesta u Europi – kod Crnog mora i Skadarskog jezera.
Nakon svega, ne treba se čuditi što je Motovunska šuma izniman kulturni i povijesni spomenik, inspiracija umjetnicima i
gurmanima te omiljeno mjesto ljubitelja
prirode i rekreacije. Stanište je vrlo rijetke smeđe žabe i većeg broja biljnih vrsti, među kojima se ističe također vrlo rijetka vrsta pavitine
(Clematis viticella). U Istri je zovu trtor, a prepoznatljiva je po prekrasnim ljubičastim cvjetovima.