Mediteranska dijeta danas se smatra jednim od najzdravijih režima ljudske prehrane te je sve češće preporučaju za održavanje tjelesne težine i prevenciju srčanih bolesti.
Uključuje konzumaciju mnogo lisnatog i drugog povrća (mahunarke, rajčica, blitva, salata,
šparoge, luk i češnjak), maslinovog ulja, ribe, tjestenine, svježeg voća (agruma, grožđa, dinja i nara, marelice, breskve, trešnje) te drugih namirnica tipičnih za Mediteran.
Osim u izboru namirnica, tajna mediteranske prehrane je u načinu pripreme. Prednost imaju kuhanje, pečenje na gradelama, upotreba sirovih ili minimalno obrađenih namirnica te priprema na lešo.
Maslinovo ulje dodaje se na već gotova jela u svom najizvornijem obliku. Pritom je važno znati da samo
najkvalitetnija,
ekstra djevičanska maslinova ulja imaju brojna ljekovita svojstva o kojima se govori kada je riječ o maslinovom ulju.
Mediteranska dijeta znači i konzumaciju ribe triput tjedno te kad god je moguće, zamjenu
crvenog mesa piletinom ili puretinom. Dijete se uglavnom lako pridržavati jer obiluje okusima i mirisima, a uključuje i čašu
vina uz obrok. Tek se slastice preporučaju u najmanjim količinama.
Inače je sinonim za dijetu odricanje od hrane i gladovanje, ali u ovom je slučaju to nešto posve drugo. Takav način prehrane, bez obzira na to što se naziva dijetom, zauzeo je mjesto na brojnim stolovima.