Zaštićeni školjkaši istarskog podmorja

Zaronite li u dubine istarskog podmorja, mogli biste pronaći jednu od zaštićenih školjaka pričvršćenu za kamenje ili zakopanu u pijesku. Većinu zaštićenih školjaka relativno je lako uloviti rukom. Neke su primamljive zbog delikatesnog mesa, a druge zbog ljepote svoje ljušture. Kako biste ispravno postupili i doprinijeli zaštiti prirode, prije ronjenja proučite koje školjke ne smijete brati ili konzumirati u restoranu.

Upoznajte 7 zaštićenih vrsta školjkaša u Istri

Plemenita periska (Pinna nobilis)

Poznata po atraktivnoj svijetlosmeđoj ljušturi u obliku izdužene lepeze, periska je najveći školjkaš na Sredozemlju, a može narasti i do 120 cm. Obitava u pjeskovitom i muljevitom morskom dnu na dubini od 2 do 30 m. Kroz perisku svaki sat prođe 6 litara morske vode koju filtrira kako bi iz nje izdvojila fitoplanktone kojima se hrani.

Periska dubinska (Atrina fragilis)

Živi na dubinama ispod 25 m zakopana u sediment do polovine svoje dužine. Za razliku od plemenite periske, tanja je, šira i ima relativno glatku ljušturu. Naraste do 40 cm i druga je po veličini školjka na Jadranu.

Prstac (Lithophaga lithophaga)

Prstac je zbog svog iznimno ukusnog mesa jedna od najcjenjenijih školjki Jadrana. Do njega se može doći samo razbijanjem podmorske hridi ili stijene u kojoj raste i zbog toga je strogo zaštićena školjka. Valjkastog je oblika nalik datulji. Prstac može narasti do 12 cm, a životna dob mu je i do 80 godina.

Prugasta povezača (Mitra zonata)

Ovaj iznimno lijep i rijedak puž živi na muljevitom ili koraljnom morskom dnu na dubinama većim od 20 m. Karakterističan je po svojoj izduženoj vretenastoj kućici svijetlosmeđe boje s tamnim obrubom. Može narasti desetak centimetara.

Kamotočac (Pholas dactylus)

Kamotočac pripada porodici kamenovki. Živi u morskim hridima ili drvu i svojim nazubljenim ljušturama u njima buši dugačke hodnike. Može narasti do 12 cm. Mnogima je posebno zanimljiv jer izlučuje svjetleću sluz ili luciferin.

Zupka (Luria lurida)

Zupka je rijedak i zbog svoje ljepote iznimno cijenjen puž. Jajolikog je oblika, a kućica mu je porculanske površine. Živi na čvrstim podlogama na morskim dubinama većim od 20 m. Može narasti do 6 cm.

Puž bačvaš (Tonna galea)

Kućica ovog puža je bačvastog oblika, ima tanke stjenke i relativno je krhka. Živi blizu obale na mekanom pjeskovitom ili muljevitom morskom dnu na dubinama od 10 do 150 m. Može narasti do 30 cm i težiti do 1,5 kg. Jedan je od najvećih puževa Jadrana.